Tko, gdje i kako štiti naša prava?

„Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.“ Tako započinje 1. članak Opće deklaracije o ljudskim pravima. Svakom su čovjeku zajamčena ljudska prava na temelju njegova postojanja kao čovjeka i ne mogu mu biti oduzeta. Stoga je jako važno znati koja prava imamo te kome se i kako možemo obratiti ako su ona prekršena.

Tko, gdje i kako štiti naša prava?

Na međunarodnoj razini naša prava štite Ujedinjeni narodi. Pri UN-u djeluju razne komisije i odbori koji nadgledaju poštivanje ljudskih prava. Navedite neke od instrumenata zaštite ljudskih prava u sklopu UN-a.

Na europskoj razini zaštićeni smo europskim sustavom za zaštitu ljudskih prava jer je Hrvatska članica Vijeća Europe i Europske unije. Sudski nadzor za zaštitu ljudskih prava povjeren je Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, a u Luksemburgu se nalazi Europski sud pravde.

U Hrvatskoj su Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava i slobode čovjeka, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju i drugim osobinama. Prema priloženoj shemi analiziraj koje su sve institucije zadužene za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj.

Poštujući ljudska prava i dostojanstvo ljudi koji žive oko nas, već sudjelujemo u zaštiti i promicanju ljudskih prava.

JESTE LI ZNALI?
 Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca.

POJMOVNIK

ljudska prava Opća deklaracija o ljudskim pravima Ustav Republike Hrvatske

Pravo na rad

Ustav Republike Hrvatske svakom građaninu jamči pravo na rad i slobodu rada. Svaki zaposleni radnik ima pravo na zaradu kojom može sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojan život. Osim toga svaki radnik u okviru radnoga odnosa ostvaruje prava koje mu je poslodavac dužan osigurati. Navest ćemo nekoliko primjera. Svaki radnik ima pravo: na tjedni odmor, na plaćeni godišnji odmor, na socijalnu sigurnost, na zdravstveno osiguranje, na rodiljni i roditeljski dopust i na niz drugih prava.

U praksi se vrlo često događa da radnici ne mogu ostvariti svoja prava ili da poslodavci krše stečena prava. Zato je važno da svaki radnik dobro poznaje svoja prava i obaveze, ali i načine na koje može zaštititi i ostvariti svoja prava u slučaju njihova kršenja. U današnje se vrijeme radnici suočavaju s kašnjenjem ili neisplatom plaća, nezadovoljavajućom visinom plaća, neizvršavanjem obaveza poslodavaca prema njima, uskraćivanjem materijalnih prava, lošim uvjetima rada i brojnim drugim problemima.

Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate. Sindikat je dobrovoljna, solidarna organizacija radnika koja promiče socijalna i materijalna prava radnika i bori se za njih. Socijalna je organizacija jer pomaže svojem članu u nevolji, a solidarna je jer članovi sindikata pomažu onima koji su u nepovoljnijoj situaciji. No događa se da radnici nemaju uvijek potporu svojih sindikata pa se samostalno zauzimaju za ostvarivanje svojih radnih prava. Postavlja se pitanje zašto uopće dolazi do kršenja ustavnih prava na rad i ostvarivanje radnih prava.

JESTE LI ZNALI KAKO SE POSTAJE ČLANOM SINDIKATA?
Pojedinci potpisuju pristupnicu, odnosno izjavu kojom potvrđuju da dobrovoljno pristupaju sindikalnoj organizaciji. Radnik samostalno odabire u koji će se sindikat udružiti, a jedini je uvjet da dobrovoljno pristaje na prihvaćanje pravila iz statuta odabranoga sindikata. Sindikati su najčešće organizirani kao strukovni sindikati.

POJMOVNIK

pravo na rad radnička prava sindikati sindikalno organiziranje

 

Što treba znati o životu u demokraciji

Demokracija je oblik vladavine u kojem vlada narod. Hrvatska je demokracija parlamentarna i predstavnička demokracija. Parlamentarna označava da je uloga predsjednika države i izvršne vlasti (premijera) uvijek odvojena. Predstavnička je jer građani Hrvatske ostvaruju vlast svake četiri godine izborom svojih predstavnika u parlament (Hrvatski sabor) te svakih pet godina izborom predsjednika države.

Vlast se dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Zakonodavnu vlast obavlja Hrvatski sabor koji donosi zakone. Izvršnu vlast čine Vlada Republike Hrvatske i predsjednik države. Vlada predlaže Saboru zakone i druge akte, provodi zakone te vodi unutarnju i vanjsku politiku. Predsjednik Hrvatske predstavlja i zastupa državu u zemlji i inozemstvu. Brine se za obranu nezavisnosti i teritorijalnu cjelovitost Hrvatske. Sudbena vlast štiti Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrđen pravni poredak Hrvatske, osigurava jedinstvenu primjenu zakona te ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Znate li tko čini sudbenu vlast?

 

Ustav je temeljni pravni akt jedne države na osnovi kojega se donose ostali zakoni. Ustavom se propisuju i štite temeljna prava i dužnosti građana te institucija vlasti u skladu s liberalnim, demokratskim i socijalnim vrijednostima.

JESTE LI ZNALI?
Hrvatski sabor usvojio je Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990.
Međunarodni dan demokracije obilježava se 15. rujna.

VAŽNO
Važno je znati kako djeluje vlast. Građani ponekad misle da je njihova jedina uloga u vlasti izlazak na izbore pa nisu spremni javno djelovati. Aktivno uključivanje građana podrazumijeva ukazivanje na nepravilnosti i kritičko promišljanje o političkoj zajednici. Demokracija od nas zahtijeva da se uključimo u rješavanje problema, da budemo spremni na promjenu te da pomažemo i poštujemo druge.

Mahatma Gandhi: “Istinska je demokracija ona koja dopustivim sredstvima, isključivo nenasilnim, brani svoju slobodu, odnosno slobodu svoje zemlje i, napokon, slobodu cijeloga čovječanstva.”

POJMOVNIK

parlament trodioba vlasti parlamentarna demokracija dužnosti ovlasti

I ja imam pravo birati i biti biran

Sudjelovati u demokraciji možeš i ti. Znaš li kako?

Ti imaš pravo aktivno i odgovorno sudjelovati u donošenju odluka u svom razredu i školi te se zalagati za izgradnju razreda i škole kao demokratske zajednice. Da bi svoju malu zajednicu uredio kao mjesto u kojem vlada demokratsko ozračje, moraš naučiti korake u organiziranju izbora za predsjednika razreda i predstavnika razreda u Vijeću učenika škole. Predsjednik razrednog odjela i predstavnik razrednog odjela u Vijeću učenika škole predstavljaju tvoj razred. Svojim izborom imenuješ onoga za kojega smatraš da će najbolje zastupati tvoje potrebe, stavove i prijedloge.

Tako i odrasli biraju svoje predstavnike i zastupnike (npr. zastupnike u Hrvatski saborrvatski sabor).

Postupak demokratskih izbora u razrednom odjelu:

  1. Izborno povjerenstvo – Uz pomoć učitelja imenujte tri člana izbornog povjerenstva koje će pratiti tijek izbora i izvijestiti o rezultatima izbora.
  2. Kampanja – Tvoje je pravo kandidirati se. Ako želiš, napiši program u kojem ćeš opisati sve aktivnosti koje ćeš provesti tijekom školske godine, odnosno jednog mandata (trajanje obnašanja dužnosti tijekom unaprijed dogovorenog vremena). Svoju kandidaturu istaknite na dogovorenom i vidljivome mjestu u razredu. Uz pomoć učitelja provedite predstavljanje kandidata. Svaki kandidat pritom iznosi svoj program i nastoji pridobiti što više mogućih glasača.
  3. Glasovanje – Izborno povjerenstvo priprema glasačku kutiju i listiće s imenima svih kandidata. Poredak kandidata na listiću najbolje je napisati abecednim redom. Glasači glasuju zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata kojega podržavaju. Glasovanje je tajno. Izborno povjerenstvo prati da glasovanje protekne u skladu s pravilima i u mirnom ozračju.
  4. Rezultati izbora – Povjerenstvo prebrojava glasove i provjerava ispravnost glasačkih listića. O rezultatima sastavlja zapisnik u kojem navodi koliko je učenika pristupilo glasovanju, koliko je ispravnih glasačkih listića i koliko je glasova dobio pojedini kandidat. Rezultate izbora priopćuje, a zapisnik postavlja na dogovoreno mjesto u razredu.

Zanimljivosti
Pravo sudjelovanja u izborima u prošlosti imali su samo muškarci. Novi Zeland je prva zemlja koja je 1893. godine omogućila ženama pravo glasa. U Europi je Švicarska tek 1971. uvela pravo glasa za žene, a u Hrvatskoj su pravo izbora žene dobile 1945. godine.

Pojmovnik

Demokracija Kandidatura Kampanja Program Procedura Mandat

Volim odlučivati mogu sudjelovati

Što je demokracija i što je odgovornost za donošenje odluka? Demokracija (grčki demos = narod, kratos = vladavina) oblik je društvenog uređenja u kojemu vlast ima narod, odnosno građani.

Kolijevkom demokracije smatraju se antički grčki gradovi-države, posebno Atena, a prema poznatim izvorima javlja se u 4. i 5. stoljeću prije naše ere (prije otprilike 2500 godina). U demokraciji se ne vlada nad ljudima, nego u ime ljudi.

Na izborima odabiremo tko će nas predstavljati i tko će vladati tijekom ograničenog i točno određenoga vremenskog razdoblja. Pritom za sve vrijede ista pravila i isti zakoni.

Primjer demokracije u školi jest biranje predsjednika u tvom razredu. U tome ravnopravno sudjeluju svi učenici u razredu. Primjer je demokratskog sudjelovanja u razredu i predlaganje mjesta koje želite posjetiti na izletu. Između nekoliko ponuđenih mjesta glasovanjem odabirete konačno odredište.

Slično je s građanskim sudjelovanjem. Zajedničkim djelovanjem ti i tvoji sugrađani možete poboljšati kvalitetu života u lokalnoj zajednici. Primjerice, ako se većina stanara glasovanjem složi s prijedlogom da je potrebno popraviti krov zgrade, oni se organiziraju i pokreću rješavanje toga problema zajednice.

Zapamti:
Imaš pravo sudjelovati u donošenju odluka u svojoj školi i zajednici.
Sudjelovanjem možeš utjecati na željene promjene u svojoj sredini.

POJMOVNIK

Demokracija Građanin Donošenje odluka Mjesni odbor