Glas ravnopravnosti

Feminizam je pokret koji je usmjeren na izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca, a javio se u 19. stoljeću u Europi i SAD-u. Uvodi razlikovanje spola, kao biološke odrednice žena i muškaraca, od roda koji predstavlja društvene uloge koje se tradicionalno pripisuju ženama odnosno muškarcima. Upravo su rodne uloge koje se pripisuju ženama (npr. žene domaćice) odnosno muškarcima (npr. muškarci automehaničari) uzrok društvene neravnopravnosti i rodno uvjetovane diskriminacije.

Feminizam je utjecao na mnoge promjene u društvu: na pravo glasa za žene, na pravo na obrazovanje i zapošljavanje žena, na pravo žena na rastavu braka, na reproduktivna prava i na zdravlje žena. Zvuči li vam zastrašujuće što žene nemaju oduvijek ova prava?

Iako su ženama u Hrvatskoj zakonima zajamčena ista prava kao i muškarcima, brojne su situacije u kojima se ženska prava i danas krše. Žene su i dalje manje plaćene od muškaraca za isti posao, manji broj žena sudjeluje u rukovodećim i upravljačkim poslovima. Žene su češće žrtve obiteljskoga i seksualnoga nasilja. Njima se češće trguje i češće ih se prisiljava na prostituciju.

ZAMISLI
Godine 1800. djevojčice i žene nisu smjele nositi hlače, nisu smjele ići u školu i nisu imale pravo glasa. Morale su se udati za onoga koga odabere muški član njihove obitelji. Nisu smjele zarađivati. Što možeš učiniti da se ovo ne ponovi?

ZAPAMTI
Rodna ravnopravnost načelo je koje podrazumijeva jednakost u pravima, odgovornostima i mogućnostima svih ljudskih bića bez obzira na njihov rod.

ISTRAŽITE
Borbu za prava žena krajem 19. i početkom 20. stoljeća obilježile su sufražetkinje (engl. suffrage – pravo glasa). Što je bio glavni cilj njihova djelovanja? Koja je bila njihova glavna parola?
Zašto se Međunarodni dan žena obilježava 8. ožujka?

JESTE LI ZNALI?

  • Novozelanđanke su pravo glasa dobile još 1893. godine.
  • Prve su u Europi pravo glasa dobile Finkinje 1906. godine.
  • Žene u Hrvatskoj, u sklopu bivše Jugoslavije, ostvarile su pravo glasa 1945. godine.
  • Posljednje su u Europi pravo glasa dobile Švicarke, tek 1971. godine, a u kantonu Appenzell Innerrhoden žene su dobile pravo glasa 1991. godine.
  • U Saudijskoj Arabiji žene su pravo glasa dobile tek u 2015. godini.
  • Vatikan je država u kojoj glasuju samo kardinali, a prema crkvenim pravilima službu kardinala mogu vršiti samo muškarci.

POJMOVNIK

feminizam spol rod prava sufražetkinje

Odlasci – dolasci

Migracije označavaju fizičko kretanje ljudi iz jednoga područja (zemlje ili regije) u drugo. Povijest pokazuje da ljudi migriraju oduvijek, različitim intenzitetom i zbog raznih uzroka:

a) prirodnih – epidemije, vremenske nepogode, klimatske promjene
b) društvenih – ratovi, vjerska nesnošljivost
c) ekonomskih – siromaštvo, nezaposlenost, težnja za boljim uvjetima života.

Ljude koji zbog ekonomskih razloga sele u neku drugu zemlju zovemo migrantima. One koji se sele ili su protjerani iz svoje države zbog ratnih sukoba zovemo izbjeglicama. Oni odlaze u druge zemlje u potrazi za sigurnošću, zaštitom te humanijim i boljim životom.

U nedavnoj izbjegličkoj krizi veliki broj izbjeglica, djece, žena i muškaraca, došao je iz ratom pogođenih zemalja. Znate li kojih? Ponekad izbjeglice moraju putovati u tajnosti i izložiti se raznim opasnostima. Na putu punom prepreka neki od njih izgube život ili se odvoje od svoje obitelji koju kasnije teško pronalaze. Neko vrijeme mogu boraviti u izbjegličkim kampovima. Uvjeti života u kojima se tada nađu nisu sigurni ni ugodni, a često ovise o srdačnosti i razumijevanju ljudi u čiju zemlju dolaze.

Izbjeglice koji napuštaju svoju državu zbog progonstva, odnosno zato što su im ugrožena osnovna ljudska prava mogu tražiti zaštitu i utočište u stranoj državi, pa tako i u Hrvatskoj. Takve osobe zovemo azilantima.

Svi ljudi sa sobom nose određeni kulturni identitet – običaje, jezik, vjeru… Kako se boravak u stranim zemljama može odužiti ili postati trajan, važno je azilante i izbjeglice uključiti u društvo kao jednakopravne građane i pokazati spremnost na njihovo prihvaćanje. Taj se proces naziva integracija.

JESTE LI ZNALI?
Međunarodni dan migranata obilježava se 18. prosinca.

POJMOVNIK

migracije izbjeglice azilanti kulturni identitet integracija

Postoje li muški i ženski poslovi

Vjerojatno si negdje čuo raspravu o tome jesu li muškarci i žene ravnopravni.

Razvijeni se svijet danas zalaže za postizanje rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost znači da je uloga muškaraca i žena u društvu jednaka, ravnopravna. To znači da ne bi trebalo biti „muških i ženskih“ poslova u društvu, kao ni „maminih i tatinih“ poslova u kući.

Osvrnimo se na reklame i kako one prikazuju muške i ženske poslove. Sigurno si primijetio da se deterdženti za rublje često reklamiraju tako da se prikazuje žena kao osoba koja je zadužena za pranje rublja. To je posljedica stereotipa koji kazuje da je briga o kućanskim poslovima ženski posao.

No reklamama se može utjecati i na promjenu tog stereotipa. Već su snimljene neke reklame koje prikazuju muškarce kao osobe koje se brinu o pranju rublja. To je tek mali pokazatelj i pokušaj da se pridonese ravnopravnosti spolova. Sigurno se može djelovati i na druge načine. Reklame su samo jedan primjer.

Ako se nekome zbog spola ugrozi neko njegovo pravo ili sloboda, govorimo o diskriminaciji na temelju spola. U nekim je zemljama tako djevojčicama uskraćeno pravo na obrazovanje.

Zapamti
Spol i spolne razlike odnose se na ono što biološki razlikuje djevojčice i dječake, žene i muškarce. Rod i rodne razlike odnose se na to kako društvo gleda na položaj djevojčica i dječaka, žena i muškaraca

Pojmovnik

Rodna ravnopravnost Rodni stereotipi Diskriminacija na temelju spola

Ne stavljaj ljude u kutije, škatule i ladice

„Hej, poznaješ li onu visoku darkericu iz 6.c?“ „Misliš onu kovrčavu košarkašicu što se stalno zeza ili onu bogatu štrebericu?“…

Pri opisivanju drugih ljudi najčešće govorimo o njihovu fizičkom izgledu, odjeći, ponašanju, pripadnosti nekoj skupini (razredu, sportskom klubu, školi, nacionalnosti, vjerskoj zajednici, rasi…).

Da bismo se lakše i brže snašli u svijetu oko sebe, druge ljude svrstavamo u različite skupine ili kategorije. Na osnovi poznavanja jednog člana ili manjeg broja članova, te skupine nazivamo posebnim nazivima i svim članovima pripisujemo slične osobine. Tako stvaramo stereotipe.

Kada o pojedincima koje smo svrstali u određenu skupinu donosimo zaključke, iako ih zapravo uopće ne poznajemo, govorimo o predrasudama.

Stereotipi i predrasude utječu na način kojim promatramo i tumačimo ponašanja ljudi oko sebe.

Budi oprezan! Nepromišljenim svrstavanjem osoba u stereotipe i predrasudama prema ljudima možeš nanijeti veliku nepravdu i kršiti njihova ljudska prava.

Pojmovnik

Stereotipi Predrasude