Kako putuje vijest

Masovni nam mediji svakodnevno nude veliki broj vijesti i informacija. To mogu biti vijesti o društvenim i političkim događajima, poznatim osobama iz javnoga života i mnoge druge. Vijesti koje dođu do nas putem medija sigurno će utjecati na to kako razmišljamo događajima i pojavama. Sigurno će doprinijeti i oblikovanju naših stavova o mnogim važnim pitanjima. Zato je važno o objavljenim vijestima promišljati i raspravljati.

Što je zapravo vijest? Vijest je kratki novinski izvještaj o aktualnom događaju, pojavi ili osobi za koju javnost pokazuje veće zanimanje. Mora biti aktualna (izvještava o nečemu što se sada događa), zanimljiva (privući će pažnju većega broja ljudi) i objektivna (autor vijesti ne iznosi svoje mišljenje). Vijest najčešće ima zadanu strukturu. To znači da klasična vijest daje odgovore na temeljna pitanja: tko, što, gdje, kada, zašto i kako.

Stručnjaci koji se bave proučavanjem medija upozoravaju na česte pojave pri objavljivanju vijesti pa je dobro da i mi obratimo pozornost na njih: objavljuju se lažne vijesti, potiče se senzacionalizam (pokušava se privući pozornost i na taj način povećati prodaju ili gledanost medija), prešućuju se važni dijelovi informacija o događajima i slično. Prije nego u potpunosti prihvatimo objavljenu vijest, važno je naučiti kako procijeniti njezinu realnu vrijednost.

Kako prepoznati lažnu vijest?

Evo što preporučuje Međunarodna federacija knjižničarskih društava i ustanova – IFLA:

 

  • Razmislite o izvoru.
  • Pročitajte sve.
  • Provjerite autora.
  • Provjerite dodatne izvore.
  • Provjerite datum objave.
  • Je li vijest šala?
  • Osvijestite svoje stavove.
  • Pitajte stručnjake.

 

 

 

 

 

POJMOVNIK

vijest vrijednost vijesti objektivnost

Društvene mreže

Društvene mreže novi su fenomen na internetu. Engleski je naziv za društvene mreže social network. Vjerojatno si čuo za društvene mreže kao što su Facebook, Twitter, Instagram, a možda se nekima od njih i služiš. Dobna granica propisana zakonom o upotrebi društvenih mreža je trinaest godina.

Društvene mreže mogu biti vrlo korisne i zabavne pa se tako, koristeći se  njima, dopisuješ s prijateljima, stječeš nove prijatelje i virtualno se družiš s dragim ljudima koje možda nemaš prilike često vidjeti.

No treba biti jako oprezan jer nisu svi korisnici društvenih mreža dobronamjerni. Društvene mreže imaju prednosti i nedostatke, stoga budi umjeren u njihovu korištenju. Možda si čuo za pojam Cyberbulling – nasilje putem interneta ili mobitela.

Primjerice, jednom kad svoje fotografije i osobne podatke postaviš na internet, oni tamo ostaju zauvijek. Stoga dobro razmisli želiš li da sve tvoje fotografije budu dostupne svima u svakom trenutku jer tada tvoja privatnost postaje javna.

Trebaš također znati da nije dopušteno objavljivati tuđe fotografije i osobne podatke bez dopuštenja, kao ni otvarati lažne profile. To je kažnjivo Zakonom. Često nasilnici, koji se skrivaju iza nadimka na internetu, misle da ih se ne može otkriti, ali to nije baš tako. U današnje vrijeme moguće je pronaći točnu adresu i lokaciju s koje nasilnik piše ili objavljuje.

U nastavku ćeš pronaći neke pozitivne i neke negativne strane društvenih mreža.

PREDNOSTI DRUŠTVENIH MREŽA

  • Stjecanje novih prijatelja
  • Primanje pomoći u nevolji
  • Povezivanje sa svojim prijateljima
  • Osjećaj pripadnosti

NEDOSTATCI DRUŠTVENIH MREŽA

  • Zanemarivanje druženja s prijateljima u stvarnom svijetu
  • Nasilje nad pojedincima (ruganje, vrijeđanje)
  • Krađa privatnih slika i zloupotreba tih slika
  • Nedostatak privatnosti
  • Dostupnost naših osobnih podataka u svakom trenutku

Zapamti
Iako se netko skriva iza lažnog profila i vrši nasilje nad nekom drugom osobom to nosi jednaku težinu kao da je to učinjeno u stvarnom svijetu.
Zabranjeno je skrivati se iza lažnog profila i nanositi štetu drugima.
Iako su zabavne, na društvenim mrežama trebaš biti vrlo oprezan.

Pojmovnik

društvene mreže cyberbulling

Postani urednik na jedan dan

Mediji ili sustavi javnog informiranja služe za širenje vijesti i drugih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave cjelokupnog stanovništva.

U medije spadaju novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali dnevni i periodički tisak.

Sadržaji se prenose na različite načine: zapisom, glasom, zvukom ili slikom.

Prema načinu širenja prema korisnicima, mediji se dijele na tiskane i elektroničke. Dijele se i prema vrstama informacija koje prenose, a te informacije su najčešće dnevne novosti, informacije o zbivanjima u politici, informacije o sportu, informacije iz područja kulture, zabavni sadržaji i sl.

Sadržaje koji se objavljuju u medijima prikupljaju novinari i oblikuju njihovi urednici. Rad medija uređen je Zakonom o medijima.

Mediji imaju više zadaća u društvu: prenose informacije, omogućavaju komunikaciju između ljudi, povezuju ljude i krajeve.

I ti možeš pridonijeti uređivanju nekog medija. Primjerice, možeš pratiti i urediti školsku mrežnu stranicu. Opiši kako izgleda mrežna stranica škole i koje informacije i novosti pronalaziš na njoj. Pokušaj urediti mrežne stranice škole na jedan dan. Glavni posao urednika nekog portala jest odabir najzanimljivijih vijesti i informacija za svoju publiku.

Pojmovnik

Mediji Vrste medija Urednik medija

Reality show: biti slavan na jedan dan

Danas se na raznim televizijskim programima često prikazuju emisije koje se popularno zovu reality show. Urednici televizijskih programa uvjeravaju nas da je gledanost takvih emisija visoka pa nas zanima zašto je to tako. Gledaš li i ti takve emisije i što misliš o njima?

Razmotrimo kakve su to emisije, zašto su zabavne i zašto se uopće snimaju. Reality show je televizijska emisija u kojoj se prikazuju životi stvarnih ljudi i događaja (“stvarnost”, engl. reality) radi zabave gledatelja (“predstava”, engl. show). Često su i natjecateljskog karaktera. Cilj je natjecanja steći popularnost kod gledatelja. Najpopularniji će sudionik pobijediti i osvojiti određenu nagradu (najčešće novčanu).

Jedna je vrsta takvih emisija dokumentarni reality show. Takve emisije prate osobni ili profesionalni život grupe ljudi. Nekad su to potpuni stranci koji se inače u životu vjerojatno nikad ne bi sreli (primjerice Big Brother), a nekad se snima život poznatih osoba (primjerice Kardashiani, Dvornikovi).

Druga je vrsta natjecateljski reality show u kojem se sudionici, pokazujući neke svoje talente ili vještine, bore za početak svoje profesionalne karijere. U nekima se kandidati natječu u pjevanju ili plesanju (primjerice The Voice) ili u nekim drugim vještinama, primjerice u kuhanju (3,2,1, kuhaj!, Masterchef i sl.).

Mišljenje javnosti o ovakvim je emisijama podijeljeno. Predlažemo da i mi porazgovaramo o takvim emisijama i nakon toga odlučimo hoćemo li nastaviti gledati neke od njih ili ćemo potražiti neki drugi način razonode u slobodno vrijeme.

Pojmovnik

Reality show