Postajući starijima i zrelijima, sve smo svjesniji bioloških karakteristika i razlika između žena i muškaraca (spol), ali i određenih uloga i ponašanja koja nam društvo propisuje (rod i rodne uloge). Mnogim su ljudima vlastiti spol i rodne uloge sasvim prirodne i prihvatljive, no postoje i oni koji se tako ne osjećaju.

Ono što nas čini jedinstvenima jest i privlačnost (emocionalna, fizička, romantična) koju osjećamo prema drugim osobama. Takvu privlačnost nazivamo spolnom orijentacijom. Ona je dio identiteta svake osobe. Ne osjećaju svi ljudi privlačnost prema osobi suprotnoga spola. Postoje osobe koje osjećaju privlačnost prema osobama istoga spola ili  prema osobama obaju spolova.

Uza spolnu orijentaciju često povezujemo i rodni identitet. To je unutarnji osjećaj vlastitoga roda koji može ili ne mora biti istovjetan vlastitom spolu. Primjerice, to može biti osoba koja je rođena s muškim biološkim osobinama, a osjeća se kao osoba suprotnoga spola.

Neovisno o tome sviđaju li nam se osobe istoga ili suprotnoga spola i neovisno o tome kako osjećamo vlastiti rod, svi smo mi jednako vrijedni i važni članovi društva.

Neke osobe skrivaju svoju spolnu orijentaciju i rodni identitet zbog straha od nerazumijevanja, neprihvaćanja i drugih negativnih reakcija okoline.

Na toleranciju i prihvaćanje imamo pravo svi, neovisno o svojem spolu, rodu ili bilo kojoj drugoj osobini po kojoj smo jedinstveni. Važno je pritom da toleranciju i prihvaćanje ne uskraćujemo drugima. Poštujmo raznolikost, budimo tolerantni.

POJMOVNIK

spol rod spolna orijentacija rodni identitet LGBTIQ

Objava Ispod duge pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Feminizam je utjecao na mnoge promjene u društvu: na pravo glasa za žene, na pravo na obrazovanje i zapošljavanje žena, na pravo žena na rastavu braka, na reproduktivna prava i na zdravlje žena. Zvuči li vam zastrašujuće što žene nemaju oduvijek ova prava?

Iako su ženama u Hrvatskoj zakonima zajamčena ista prava kao i muškarcima, brojne su situacije u kojima se ženska prava i danas krše. Žene su i dalje manje plaćene od muškaraca za isti posao, manji broj žena sudjeluje u rukovodećim i upravljačkim poslovima. Žene su češće žrtve obiteljskoga i seksualnoga nasilja. Njima se češće trguje i češće ih se prisiljava na prostituciju.

ZAMISLI
Godine 1800. djevojčice i žene nisu smjele nositi hlače, nisu smjele ići u školu i nisu imale pravo glasa. Morale su se udati za onoga koga odabere muški član njihove obitelji. Nisu smjele zarađivati. Što možeš učiniti da se ovo ne ponovi?

ZAPAMTI
Rodna ravnopravnost načelo je koje podrazumijeva jednakost u pravima, odgovornostima i mogućnostima svih ljudskih bića bez obzira na njihov rod.

ISTRAŽITE
Borbu za prava žena krajem 19. i početkom 20. stoljeća obilježile su sufražetkinje (engl. suffrage – pravo glasa). Što je bio glavni cilj njihova djelovanja? Koja je bila njihova glavna parola?
Zašto se Međunarodni dan žena obilježava 8. ožujka?

JESTE LI ZNALI?

• Novozelanđanke su pravo glasa dobile još 1893. godine.
• Prve su u Europi pravo glasa dobile Finkinje 1906. godine.
• Žene u Hrvatskoj, u sklopu bivše Jugoslavije, ostvarile su pravo glasa 1945. godine.
• Posljednje su u Europi pravo glasa dobile Švicarke, tek 1971. godine, a u kantonu Appenzell Innerrhoden žene su dobile pravo glasa 1991. godine.
• U Saudijskoj Arabiji žene su pravo glasa dobile tek u 2015. godini.
• Vatikan je država u kojoj glasuju samo kardinali, a prema crkvenim pravilima službu kardinala mogu vršiti samo muškarci.

POJMOVNIK

feminizam spol rod prava sufražetkinje

Objava Glas ravnopravnosti pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Na međunarodnoj razini naša prava štite Ujedinjeni narodi. Pri UN-u djeluju razne komisije i odbori koji nadgledaju poštivanje ljudskih prava. Navedite neke od instrumenata zaštite ljudskih prava u sklopu UN-a.

Na europskoj razini zaštićeni smo europskim sustavom za zaštitu ljudskih prava jer je Hrvatska članica Vijeća Europe i Europske unije. Sudski nadzor za zaštitu ljudskih prava povjeren je Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, a u Luksemburgu se nalazi Europski sud pravde.

U Hrvatskoj su Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava i slobode čovjeka, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju i drugim osobinama. Prema priloženoj shemi analiziraj koje su sve institucije zadužene za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj.

Poštujući ljudska prava i dostojanstvo ljudi koji žive oko nas, već sudjelujemo u zaštiti i promicanju ljudskih prava.

JESTE LI ZNALI?
 Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca.

POJMOVNIK

ljudska prava Opća deklaracija o ljudskim pravima Ustav Republike Hrvatske

Objava Tko, gdje i kako štiti naša prava? pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

a) prirodnih – epidemije, vremenske nepogode, klimatske promjene
b) društvenih – ratovi, vjerska nesnošljivost
c) ekonomskih – siromaštvo, nezaposlenost, težnja za boljim uvjetima života.

Ljude koji zbog ekonomskih razloga sele u neku drugu zemlju zovemo migrantima. One koji se sele ili su protjerani iz svoje države zbog ratnih sukoba zovemo izbjeglicama. Oni odlaze u druge zemlje u potrazi za sigurnošću, zaštitom te humanijim i boljim životom.

U nedavnoj izbjegličkoj krizi veliki broj izbjeglica, djece, žena i muškaraca, došao je iz ratom pogođenih zemalja. Znate li kojih? Ponekad izbjeglice moraju putovati u tajnosti i izložiti se raznim opasnostima. Na putu punom prepreka neki od njih izgube život ili se odvoje od svoje obitelji koju kasnije teško pronalaze. Neko vrijeme mogu boraviti u izbjegličkim kampovima. Uvjeti života u kojima se tada nađu nisu sigurni ni ugodni, a često ovise o srdačnosti i razumijevanju ljudi u čiju zemlju dolaze.

Izbjeglice koji napuštaju svoju državu zbog progonstva, odnosno zato što su im ugrožena osnovna ljudska prava mogu tražiti zaštitu i utočište u stranoj državi, pa tako i u Hrvatskoj. Takve osobe zovemo azilantima.

Svi ljudi sa sobom nose određeni kulturni identitet – običaje, jezik, vjeru… Kako se boravak u stranim zemljama može odužiti ili postati trajan, važno je azilante i izbjeglice uključiti u društvo kao jednakopravne građane i pokazati spremnost na njihovo prihvaćanje. Taj se proces naziva integracija.

JESTE LI ZNALI?
Međunarodni dan migranata obilježava se 18. prosinca.

POJMOVNIK

migracije izbjeglice azilanti kulturni identitet integracija

Objava Odlasci – dolasci pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Neki se ljudi nalaze u nepovoljnom položaju ili su ranjiviji u odnosu na većinu. Njihov nepovoljni položaj i ranjivost često su posljedica uskraćivanja nekih ljudskih prava (u području obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite), većeg rizika od siromaštva, diskriminacije i nasilja s kojima se suočavaju. Često im je onemogućeno da ravnopravno sudjeluju u društvenome, kulturnome, ekonomskome ili političkome životu zajednice u kojoj žive (društvena isključenost).

Skupine koje se mogu naći u nepovoljnom položaju jesu: nezaposlene osobe, djeca i starije osobe, osobe s tjelesnim invaliditetom, osobe s intelektualnim teškoćama, jednoroditeljske obitelji, migranti i azilanti, razne manjine (nacionalne, rodne), žrtve nasilja, beskućnici, izliječeni ovisnici… Nažalost, popis nije konačan. U raznim se zemljama različite društvene skupine mogu naći u nepovoljnom položaju.

Prilike u kojima se susrećemo s pripadnicima ranjivih skupina mogu nas obogatiti. Upoznavanjem njihovih životnih iskustava stječemo nova znanja i sposobnost empatije (razumijevanja tuđih osjećaja), što nas čini boljim ljudima. Ponekad zbog neznanja ili predrasuda ne znamo kako im prići ili ih čak izbjegavamo.

Zato ne zaboravimo: Pružimo drugima i sebi priliku da se upoznamo. Dijelimo puno više sličnosti nego razlika. Svi dišemo, osjećamo, imamo potrebu družiti se i pripadati, voljeti i biti voljeni. Razlike čine bogatstvo, a u različitosti valjalo bi da svi imamo jednaka prava i prilike.

ZAPAMTI
Ne odabiremo kakvu ćemo boju kože ili očiju imati i u kojoj ćemo se zemlji roditi, ali odabiremo kakvi ćemo ljudi biti prema drugima i prema sebi samima.
Razvijenost i napredak svakoga društva ogleda se u tome koliko se to društvo brine o svojim najranjivijim skupinama.

JESTE LI ZNALI?
Osobe s invaliditetom one su osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja. Ta im oštećenja otežavaju život. Često su u neravnopravnom položaju prema osobama koje takvih oštećenja nemaju. Zašto?

POJMOVNIK

nepovoljni položaj ranjive skupine društvena isključenost osobe s invaliditetom diskriminacija empatija

Objava Različiti i jednaki pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Prava ljudi vezana su za osnovne čovjekove potrebe. Ako je uskraćeno zadovoljavanje osnovnih potreba, ugrožena su tvoja prava i tvoj život.

Dječja prava posebno su izdvojena jer imaš pravo na posebnu zaštitu. Navedena su u Konvenciji o pravima djeteta. To je prvi međunarodni dokument o zaštiti prava djece u svijetu.

Dječja prava odnose se na sve osobe do 18. godine života. Važno je da se upoznaš sa svojim pravima.

Dječja prava štite tebe i tvoje vršnjake. Svi imate ista prava. Ako je tvoje pravo prekršeno, potraži pomoć. Znaš li kome bi se trebao obratiti ako je tvoje pravo prekršeno? Tvoji roditelji i učitelji dužni su ti pomagati i štititi te kako bi tvoje djetinjstvo i odrastanje bilo sretno i bezbrižno.

Zapamti
– 20. studenoga 1989. donesena je Konvencija o pravima djeteta.
– 20. studenoga obilježavamo Dan prava djeteta

Pojmovnik

Ljudska prava Dječja prava Konvencija o pravima djeteta

Objava Moja i tvoja prava – naša su prava pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Želja je težnja za ostvarenjem nečega.  Želja je ono bez čega možemo živjeti, ali nam njezino ostvarenje život čini ugodnijim.

Ono bez čega ne možemo živjeti ili bismo živjeli jako teško, nazivamo potreba. Teško je preživjeti, naprimjer, bez vode. Da bismo preživjeli, potrebna nam je određena hrana kojom u organizam unosimo bjelančevine, vitamine, minerale i dr. To su potrebe. Čokoladna torta je želja.

Obuća koja nas štiti od ozljeda i hladnoće je potreba. Najnoviji model markiranih tenisica je želja. Zaista ih želimo, ali nisu nam nužne za preživljavanje.

Zapamti:
Onemogućavanje ostvarivanja osnovnih potreba nije pravedno i predstavlja kršenje ljudskih prava.
Potrebe mogu biti materijalne (npr. hrana, voda…) ili nematerijalne (sigurnost, pripadanje, poštovanje…).
Potrebe su osnova ljudskih prava.

Pojmovnik

Želja Potreba Kršenje ljudskih prava

Objava To želim, a što mi treba pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.