Što je to civilno u društvu

Civilno društvo (lat. civis – građanin) u najširem smislu predstavlja građane koji se organiziraju kako bi ukazali na neki problem ili na neku potrebu u zajednici te ih riješili. Građani se mogu okupiti i osnovati udrugu. Mogu djelovati i neformalno, kao pojedinci organizirani oko građanske inicijative. Razlozi radi kojih se građani organiziraju raznovrsni su:

  1. društveni problemi (npr. siromaštvo)
  2. potrebe određene skupine građana (npr. osoba s invaliditetom)
  3. zajednički interesi (navedite neke).

Uz civilno društvo (civilni sektor) postoje još dva sektora – javni (državni) i privatni sektor (tržište).

Ono po čemu je civilno društvo karakteristično jesu vrijednosti i načela na kojima se temelji – dobrovoljnost, sloboda udruživanja, solidarnost, filantropija (dobrotvornost), transparentnost, supsidijarnost, demokracija, poštivanje ljudskih prava i tolerancija.

Organizacije koje djeluju u civilnom društvu zovemo organizacije civilnoga društva. Udruge su najbrojniji oblik organizacija civilnoga društva.

sektori u društvu: javni, privatni, civilni

Sve se više napušta shvaćanje civilnoga društva kao onog koje povremeno opominje državu kada određeni problem valja što žurnije riješiti. Danas se na civilno društvo gleda kao na ravnopravnog sudionika u promišljanju i suodlučivanju o pitanjima koja su važna za građane, primjerice o recikliranju otpada, o ravnopravnosti spolova itd.

Problemi s kojima se društvo danas suočava teško može samostalno riješiti bilo koji od triju sektora. I ne treba ih rješavati samostalno. Udružujući snage i međusobno surađujući, društveni sektori mogu postići dobre rezultate i pronaći kvalitetna rješenja svakog problema.

RAZMISLITE
Supsidijarnost je načelo prema kojemu pravo i odgovornost za rješavanje društvenih problema pripada onima (pojedincu, organizaciji, nižim razinama vlasti) koje problem pogađa ili onima koji imaju resurse i sposobnosti riješiti ga. Razmislite koji problem možete pokušati riješiti sami, a za koji vam treba pomoć neke druge, više razine vlasti i koje?

ZAPAMTI
Postoje organizacije koje ne promiču toleranciju prema određenim skupinama i djeluju u suprotnosti s ključnim načelima i vrijednostima civilnoga društva.

POJMOVNIK

civilno društvo javni sektor privatni sektor organizacije civilnoga društva udruga suradnja

Moja lokalna zajednica

Svako veće ili manje mjesto u našoj državi ima svoju lokalnu samoupravu. Demokratskim postupkom na čelo grada biramo gradonačelnika, a u manjemu mjestu, općini, biramo načelnika. Njih biramo glasovanjem za mandat koji traje četiri godine.

Osim gradonačelnika i načelnika, u svojim lokalnim zajednicama imamo i gradska ili općinska vijeća. To su glavna tijela koja donose važne dokumente u mjestu u kojem živiš. Uz ta glavna tijela djeluju i mjesni odbori – oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihova interesa.

Svi oni djeluju u djelokrugu vlade, odnosno u vladinom sektoru.

Osim vladinoga sektora postoji i nevladin sektor koji čine razne udruge koje štite ljudska prava, zalažu se za kvalitetniji život građana, pomažu siromašnima i izbjeglicama, spašavaju životinje, pridonose zaštiti okoliša…

Nevladinom sektoru, osim udruga, pripadaju i ostale neprofitne organizacije. One su oblik izravnoga sudjelovanja građana u donošenju nekih odluka u mjestu u kojem živiš. Primjerice, u tvojoj lokalnoj zajednici nema dječjeg igrališta. Tada stanovnici te lokalne zajednice, uz pomoć mjesnog odbora, mogu predložiti lokalnoj samoupravi (gradonačelniku) uređenje dječjeg igrališta.

Na grafičkom prikazu možeš vidjeti kako izgleda vladin i nevladin sektor u lokalnoj zajednici.

Zapamti
Svatko od nas treba biti odgovorna osoba i aktivno sudjelovati u radu svoje zajednice kako bi osigurali kvalitetniji i bolji život

Pojmovnik

lokalna samouprava gradsko/općinsko vijeće vladin i ne-vladin sektor mjesni odbor udruge