Nasilje ili zlostavljanje čine sva ponašanja koja ugrožavaju fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko i socijalno blagostanje. Nasilje se, nažalost, događa svuda oko nas, u obitelji, u ljubavnim vezama, u školi, na radnom mjestu, na sportskim terenima itd. Ponekad se događa i tamo gdje najmanje očekujemo.

Ako vi ili tko vama poznat trpite bilo kakav oblik nasilja, zatražite pomoć. Za pomoć se možete obratiti odrasloj osobi od povjerenja (roditeljima/starateljima, učitelju, liječniku, psihologu itd.) ili nazvati jedan od brojeva službi za pomoć (Hrabri telefon, Telefon za psihološku pomoć, SOS telefon, Plavi telefon).

Nasilnik može biti svatko: član obitelji ili obiteljski prijatelj, djelatnik neke ustanove, vama poznata ili nepoznata osoba bilo koje dobi, spola, stupnja obrazovanja, socijalnoga statusa, nacionalnosti.

Do nasilja može doći zbog nerazumijevanja, netolerancije i nepoštivanja tuđih prava, potreba, interesa, stavova i vrijednosti.

Za promicanje mira i tolerancije u Hrvatskoj i svijetu dodjeljuju se vrlo cijenjene nagrade poput Nobelove nagrade za mir, Nagrade Luka Ritz, Unescove nagrade Madanjeet Singh, Nagrade Krunoslav Sukić i druge. Proučite biografije nekih od dobitnika tih nagrada, primjerice Majke Tereze ili Nelsona Mandele.

VAŽNO
Sukladno zakonskoj regulativi Republike Hrvatske svaki je građanin dužan prijaviti sumnju na zanemarivanje ili zlostavljanje djece. Prijava se može uputiti Centru za socijalnu skrb, policiji i Uredu pravobraniteljice za djecu.

ZAPAMTI
Razlike među ljudima nisu uzrok nasilja, ali su često nasilnicima opravdanje za zlo koje čine.

POJMOVNIK

tolerancija poštivanje različitosti mirno rješavanje sukoba

Objava DA – za poštivanje različitosti, toleranciju i mir pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

a) prirodnih – epidemije, vremenske nepogode, klimatske promjene
b) društvenih – ratovi, vjerska nesnošljivost
c) ekonomskih – siromaštvo, nezaposlenost, težnja za boljim uvjetima života.

Ljude koji zbog ekonomskih razloga sele u neku drugu zemlju zovemo migrantima. One koji se sele ili su protjerani iz svoje države zbog ratnih sukoba zovemo izbjeglicama. Oni odlaze u druge zemlje u potrazi za sigurnošću, zaštitom te humanijim i boljim životom.

U nedavnoj izbjegličkoj krizi veliki broj izbjeglica, djece, žena i muškaraca, došao je iz ratom pogođenih zemalja. Znate li kojih? Ponekad izbjeglice moraju putovati u tajnosti i izložiti se raznim opasnostima. Na putu punom prepreka neki od njih izgube život ili se odvoje od svoje obitelji koju kasnije teško pronalaze. Neko vrijeme mogu boraviti u izbjegličkim kampovima. Uvjeti života u kojima se tada nađu nisu sigurni ni ugodni, a često ovise o srdačnosti i razumijevanju ljudi u čiju zemlju dolaze.

Izbjeglice koji napuštaju svoju državu zbog progonstva, odnosno zato što su im ugrožena osnovna ljudska prava mogu tražiti zaštitu i utočište u stranoj državi, pa tako i u Hrvatskoj. Takve osobe zovemo azilantima.

Svi ljudi sa sobom nose određeni kulturni identitet – običaje, jezik, vjeru… Kako se boravak u stranim zemljama može odužiti ili postati trajan, važno je azilante i izbjeglice uključiti u društvo kao jednakopravne građane i pokazati spremnost na njihovo prihvaćanje. Taj se proces naziva integracija.

JESTE LI ZNALI?
Međunarodni dan migranata obilježava se 18. prosinca.

POJMOVNIK

migracije izbjeglice azilanti kulturni identitet integracija

Objava Odlasci – dolasci pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Prvi oblici religije javljaju se još u prapovijesti kao posljedica čovjekova vjerovanja u prirodne sile. Razvojem društva nastale su politeističke pa monoteističke religije. Danas u svijetu postoji mnogo religija, a najbrojnije su kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam i židovstvo. Neki ljudi nisu religiozni i ne vjeruju u postojanje božanstava. Oni se nazivaju ateisti. Ljudi koji smatraju da se postojanje božanstava ne može potvrditi niti opovrgnuti nazivaju se agnostici.

Svaki čovjek ima pravo izabrati želi li biti religiozan. Ustav Republike Hrvatske jamči svima ista prava i slobode neovisno o vjeri i/ili religiji koju su izabrali. Građani Hrvatske slobodno mogu izražavati svoja vjerska uvjerenja. Unutar vjerskih zajednica postoje i udruge koje pomažu potrebitima bez obzira na to koje su vjere.

Važno je znati da poznavanjem, poštivanjem i uvažavanjem svih religija prihvaćamo različitosti i otvaramo put suživotu, dijalogu i zaštiti ljudskih prava.

JESTE LI ZNALI?

Zastupljenost stanovnika Republike Hrvatske prema vjeri (prema popisu stanovnika iz 2011. g.)

POJMOVNIK

• religija
• religioznost
• politeističke religije
• monoteističke religije
• ateisti
• agnostici

Objava (Ne)vjerovati je OK pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Neki se ljudi nalaze u nepovoljnom položaju ili su ranjiviji u odnosu na većinu. Njihov nepovoljni položaj i ranjivost često su posljedica uskraćivanja nekih ljudskih prava (u području obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite), većeg rizika od siromaštva, diskriminacije i nasilja s kojima se suočavaju. Često im je onemogućeno da ravnopravno sudjeluju u društvenome, kulturnome, ekonomskome ili političkome životu zajednice u kojoj žive (društvena isključenost).

Skupine koje se mogu naći u nepovoljnom položaju jesu: nezaposlene osobe, djeca i starije osobe, osobe s tjelesnim invaliditetom, osobe s intelektualnim teškoćama, jednoroditeljske obitelji, migranti i azilanti, razne manjine (nacionalne, rodne), žrtve nasilja, beskućnici, izliječeni ovisnici… Nažalost, popis nije konačan. U raznim se zemljama različite društvene skupine mogu naći u nepovoljnom položaju.

Prilike u kojima se susrećemo s pripadnicima ranjivih skupina mogu nas obogatiti. Upoznavanjem njihovih životnih iskustava stječemo nova znanja i sposobnost empatije (razumijevanja tuđih osjećaja), što nas čini boljim ljudima. Ponekad zbog neznanja ili predrasuda ne znamo kako im prići ili ih čak izbjegavamo.

Zato ne zaboravimo: Pružimo drugima i sebi priliku da se upoznamo. Dijelimo puno više sličnosti nego razlika. Svi dišemo, osjećamo, imamo potrebu družiti se i pripadati, voljeti i biti voljeni. Razlike čine bogatstvo, a u različitosti valjalo bi da svi imamo jednaka prava i prilike.

ZAPAMTI
Ne odabiremo kakvu ćemo boju kože ili očiju imati i u kojoj ćemo se zemlji roditi, ali odabiremo kakvi ćemo ljudi biti prema drugima i prema sebi samima.
Razvijenost i napredak svakoga društva ogleda se u tome koliko se to društvo brine o svojim najranjivijim skupinama.

JESTE LI ZNALI?
Osobe s invaliditetom one su osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja. Ta im oštećenja otežavaju život. Često su u neravnopravnom položaju prema osobama koje takvih oštećenja nemaju. Zašto?

POJMOVNIK

nepovoljni položaj ranjive skupine društvena isključenost osobe s invaliditetom diskriminacija empatija

Objava Različiti i jednaki pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Svaki pojedinac ili skupina mogu se uključiti u obilježavanje ovoga dana svojim „malim“ djelima i akcijama te širenjem poruka mira u kojima će podsjetiti kako je mir najveće dobro za čovjeka, cijelu zajednicu i planetu.

Učenici šestih i sedmih razreda OŠ Ivana Zajca koji pohađaju Građanski odgoj i obrazovanje uključili su se u globalni projekt Plant a tree for peace – Posadi drvo za mir te obilježili  Dan mira sadnjom drva masline u školskom vrtu. Maslina je simbol mira i nenasilja. Učenici su maslinu ukrasili porukama mira i ljubavi, bijelim golubicama te ispisali mir na svjetskim jezicima.

Prije sadnje masline učenici su u školskom hodniku čitali prigodan tekst o miru, poštivanju i toleranciji te razgovarali o nenasilju. Napisali su svoje poruke i dobre želje koje su pričvrstili na vrpcu i izradili listove dobrih želja. U pisanje dobrih želja uključili su se i drugi učenici škole.

Na kraju radnog dana, cijeli školski hodnik bio je pun poruka u bojama s dobrim željama, a maslina će, nadamo se, u školskom vrtu rasti niz godina.

Učenici i nastavnice se zahvaljuju prof. Slavici Sučić što je donirala sadnicu masline.

Provoditeljice izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje po modelu Grada Rijeke su Koraljka Mahulja-Pejčić, školska knjižničarka i Barbara Skočilić, pedagoginja

Objava Međunarodni dan mira i globalna akcija “Plant a tree for peace” pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.