Život na ulici

Pokušajte zamisliti kako izgleda uobičajeni život u obitelji ili drugoj zajednici koju možemo nazvati domom (razredu, učeničkom domu). U toj bi se zajednici svi trebali osjećati sigurno, svatko bi trebao znati da pripada upravo toj zajednici i da s drugim članovima može podijeliti svoje radosti i brige. Svatko bi trebao imati redoviti doručak, ručak i večeru te bi se trebao odmoriti i razonoditi uza svoju omiljenu aktivnost. No zapitajmo se imaju li svi ljudi dom i zajednicu u kojoj se osjećaju sigurno, prihvaćeno i uključeno. Nažalost, odgovor je – nemaju.

Na ulicama grada ili sela u kojem živimo katkad vidimo prosjaka, beskućnika koji leži na klupi u parku ili na pločniku, čovjeka koji prebire po kontejnerima sa smećem… Jeste li ikad razmišljali što se dogodilo tom čovjeku? Zašto on nema svoju sigurnu zajednicu u kojoj će redovito doručkovati, ručati ili večerati? Je li taj čovjek isključen iz društva? Treba li mu pomoći da se ponovo uključi? Tko mu može pomoći? Zašto taj čovjek nema dovoljno sredstava za dostojanstven život? Zašto nema novaca za hranu?

Osobe koje primjećujemo u svojoj sredini ukazuju na to da svi ljudi nemaju svoju sigurnu zajednicu. Oni su primjeri društvene isključenosti, primjeri života u nepovoljnim osobnim i društvenim okolnostima. Neki su ljudi izgubili mogućnost da žive dostojanstveno. Valja se zapitati što možemo učiniti. Što može učiniti društvo, a što ja mogu učiniti.

POJMOVNIK

društvena isključenost društveno osjetljivi položaj društvena nepravda nepovoljne životne okolnosti pravo na dostojanstveni život

Odlasci – dolasci

Migracije označavaju fizičko kretanje ljudi iz jednoga područja (zemlje ili regije) u drugo. Povijest pokazuje da ljudi migriraju oduvijek, različitim intenzitetom i zbog raznih uzroka:

a) prirodnih – epidemije, vremenske nepogode, klimatske promjene
b) društvenih – ratovi, vjerska nesnošljivost
c) ekonomskih – siromaštvo, nezaposlenost, težnja za boljim uvjetima života.

Ljude koji zbog ekonomskih razloga sele u neku drugu zemlju zovemo migrantima. One koji se sele ili su protjerani iz svoje države zbog ratnih sukoba zovemo izbjeglicama. Oni odlaze u druge zemlje u potrazi za sigurnošću, zaštitom te humanijim i boljim životom.

U nedavnoj izbjegličkoj krizi veliki broj izbjeglica, djece, žena i muškaraca, došao je iz ratom pogođenih zemalja. Znate li kojih? Ponekad izbjeglice moraju putovati u tajnosti i izložiti se raznim opasnostima. Na putu punom prepreka neki od njih izgube život ili se odvoje od svoje obitelji koju kasnije teško pronalaze. Neko vrijeme mogu boraviti u izbjegličkim kampovima. Uvjeti života u kojima se tada nađu nisu sigurni ni ugodni, a često ovise o srdačnosti i razumijevanju ljudi u čiju zemlju dolaze.

Izbjeglice koji napuštaju svoju državu zbog progonstva, odnosno zato što su im ugrožena osnovna ljudska prava mogu tražiti zaštitu i utočište u stranoj državi, pa tako i u Hrvatskoj. Takve osobe zovemo azilantima.

Svi ljudi sa sobom nose određeni kulturni identitet – običaje, jezik, vjeru… Kako se boravak u stranim zemljama može odužiti ili postati trajan, važno je azilante i izbjeglice uključiti u društvo kao jednakopravne građane i pokazati spremnost na njihovo prihvaćanje. Taj se proces naziva integracija.

JESTE LI ZNALI?
Međunarodni dan migranata obilježava se 18. prosinca.

POJMOVNIK

migracije izbjeglice azilanti kulturni identitet integracija

Različiti i jednaki

U životu srećemo i upoznajemo razne ljude. Oni se razlikuju po brojnim osobinama, po dobi, spolu i spolnoj orijentaciji, po sposobnostima, nacionalnosti i vjeri te po iskustvima, po prošlosti koju nose sa sobom i sadašnjosti u kojoj žive te budućnosti koja je svima nama nepoznata.

Neki se ljudi nalaze u nepovoljnom položaju ili su ranjiviji u odnosu na većinu. Njihov nepovoljni položaj i ranjivost često su posljedica uskraćivanja nekih ljudskih prava (u području obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite), većeg rizika od siromaštva, diskriminacije i nasilja s kojima se suočavaju. Često im je onemogućeno da ravnopravno sudjeluju u društvenome, kulturnome, ekonomskome ili političkome životu zajednice u kojoj žive (društvena isključenost).

Različiti i jednaki

Skupine koje se mogu naći u nepovoljnom položaju jesu: nezaposlene osobe, djeca i starije osobe, osobe s tjelesnim invaliditetom, osobe s intelektualnim teškoćama, jednoroditeljske obitelji, migranti i azilanti, razne manjine (nacionalne, rodne), žrtve nasilja, beskućnici, izliječeni ovisnici… Nažalost, popis nije konačan. U raznim se zemljama različite društvene skupine mogu naći u nepovoljnom položaju.

Prilike u kojima se susrećemo s pripadnicima ranjivih skupina mogu nas obogatiti. Upoznavanjem njihovih životnih iskustava stječemo nova znanja i sposobnost empatije (razumijevanja tuđih osjećaja), što nas čini boljim ljudima. Ponekad zbog neznanja ili predrasuda ne znamo kako im prići ili ih čak izbjegavamo.

Zato ne zaboravimo: Pružimo drugima i sebi priliku da se upoznamo. Dijelimo puno više sličnosti nego razlika. Svi dišemo, osjećamo, imamo potrebu družiti se i pripadati, voljeti i biti voljeni. Razlike čine bogatstvo, a u različitosti valjalo bi da svi imamo jednaka prava i prilike.

 

ZAPAMTI
Ne odabiremo kakvu ćemo boju kože ili očiju imati i u kojoj ćemo se zemlji roditi, ali odabiremo kakvi ćemo ljudi biti prema drugima i prema sebi samima.
Razvijenost i napredak svakoga društva ogleda se u tome koliko se to društvo brine o svojim najranjivijim skupinama.

JESTE LI ZNALI?
Osobe s invaliditetom one su osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja. Ta im oštećenja otežavaju život. Često su u neravnopravnom položaju prema osobama koje takvih oštećenja nemaju. Zašto?

POJMOVNIK

nepovoljni položaj ranjive skupine društvena isključenost osobe s invaliditetom diskriminacija empatija

Pomognimo prijateljima

U tvom razredu ili školi sigurno ima učenika s poteškoćama u razvoju,  učenika iz obitelji slabijega imovinskog stanja, učenika koji ne razumiju dobro hrvatski jezik ili imaju poteškoća u učenju.

Svi se oni ubrajaju u ranjive skupine djece. Budi im podrška, pomogni im!

Razgovaraj s vršnjacima o njihovim problemima! Svi oni imaju pravo na školovanje i velike šanse da uspiju ako si uz njih.

O djeci koja imaju velike zdravstvene teškoće ili probleme u obitelji, skrbe posebne ustanove. Ako u tvome mjestu postoji dom za nezbrinutu ili teško bolesnu djecu, posjeti ga! Učini nešto, budi ispred svih!

Različitost je bogatstvo i stvara u tvom razredu snagu koja može pokrenuti mnoge aktivnosti kojima bi mogao pomoći učenicima ranjivih skupina. U ranjive skupine djece ubrajaju se i djeca koja žive u udaljenim područjima, djeca počinitelji kaznenih djela, djeca žrtve i svjedoci nasilja.

Konvencija o pravima djeteta  i zakoni Republike Hrvatske štite ranjivu djecu.

Zapamti
Briga za najranjivije skupine – Konvencija o pravima djeteta