Vlast se dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Zakonodavnu vlast obavlja Hrvatski sabor koji donosi zakone. Izvršnu vlast čine Vlada Republike Hrvatske i predsjednik države. Vlada predlaže Saboru zakone i druge akte, provodi zakone te vodi unutarnju i vanjsku politiku. Predsjednik Hrvatske predstavlja i zastupa državu u zemlji i inozemstvu. Brine se za obranu nezavisnosti i teritorijalnu cjelovitost Hrvatske. Sudbena vlast štiti Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrđen pravni poredak Hrvatske, osigurava jedinstvenu primjenu zakona te ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Znate li tko čini sudbenu vlast?

Ustav je temeljni pravni akt jedne države na osnovi kojega se donose ostali zakoni. Ustavom se propisuju i štite temeljna prava i dužnosti građana te institucija vlasti u skladu s liberalnim, demokratskim i socijalnim vrijednostima.

JESTE LI ZNALI?
Hrvatski sabor usvojio je Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990.
Međunarodni dan demokracije obilježava se 15. rujna.

VAŽNO
Važno je znati kako djeluje vlast. Građani ponekad misle da je njihova jedina uloga u vlasti izlazak na izbore pa nisu spremni javno djelovati. Aktivno uključivanje građana podrazumijeva ukazivanje na nepravilnosti i kritičko promišljanje o političkoj zajednici. Demokracija od nas zahtijeva da se uključimo u rješavanje problema, da budemo spremni na promjenu te da pomažemo i poštujemo druge.

Mahatma Gandhi: “Istinska je demokracija ona koja dopustivim sredstvima, isključivo nenasilnim, brani svoju slobodu, odnosno slobodu svoje zemlje i, napokon, slobodu cijeloga čovječanstva.”

POJMOVNIK

parlament trodioba vlasti parlamentarna demokracija dužnosti ovlasti

Objava Što treba znati o životu u demokraciji pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Osim gradonačelnika i načelnika, u svojim lokalnim zajednicama imamo i gradska ili općinska vijeća. To su glavna tijela koja donose važne dokumente u mjestu u kojem živiš. Uz ta glavna tijela djeluju i mjesni odbori – oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od njihova interesa.

Svi oni djeluju u djelokrugu vlade, odnosno u vladinom sektoru.

Osim vladinoga sektora postoji i nevladin sektor koji čine razne udruge koje štite ljudska prava, zalažu se za kvalitetniji život građana, pomažu siromašnima i izbjeglicama, spašavaju životinje, pridonose zaštiti okoliša…

Nevladinom sektoru, osim udruga, pripadaju i ostale neprofitne organizacije. One su oblik izravnoga sudjelovanja građana u donošenju nekih odluka u mjestu u kojem živiš. Primjerice, u tvojoj lokalnoj zajednici nema dječjeg igrališta. Tada stanovnici te lokalne zajednice, uz pomoć mjesnog odbora, mogu predložiti lokalnoj samoupravi (gradonačelniku) uređenje dječjeg igrališta.

Na grafičkom prikazu možeš vidjeti kako izgleda vladin i nevladin sektor u lokalnoj zajednici.

Zapamti
Svatko od nas treba biti odgovorna osoba i aktivno sudjelovati u radu svoje zajednice kako bi osigurali kvalitetniji i bolji život

Pojmovnik

lokalna samouprava gradsko/općinsko vijeće vladin i ne-vladin sektor mjesni odbor udruge

Objava Moja lokalna zajednica pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Ti imaš pravo aktivno i odgovorno sudjelovati u donošenju odluka u svom razredu i školi te se zalagati za izgradnju razreda i škole kao demokratske zajednice. Da bi svoju malu zajednicu uredio kao mjesto u kojem vlada demokratsko ozračje, moraš naučiti korake u organiziranju izbora za predsjednika razreda i predstavnika razreda u Vijeću učenika škole. Predsjednik razrednog odjela i predstavnik razrednog odjela u Vijeću učenika škole predstavljaju tvoj razred. Svojim izborom imenuješ onoga za kojega smatraš da će najbolje zastupati tvoje potrebe, stavove i prijedloge.

Tako i odrasli biraju svoje predstavnike i zastupnike (npr. zastupnike u Hrvatski saborrvatski sabor).

Postupak demokratskih izbora u razrednom odjelu:

1. Izborno povjerenstvo – Uz pomoć učitelja imenujte tri člana izbornog povjerenstva koje će pratiti tijek izbora i izvijestiti o rezultatima izbora.
2. Kampanja – Tvoje je pravo kandidirati se. Ako želiš, napiši program u kojem ćeš opisati sve aktivnosti koje ćeš provesti tijekom školske godine, odnosno jednog mandata (trajanje obnašanja dužnosti tijekom unaprijed dogovorenog vremena). Svoju kandidaturu istaknite na dogovorenom i vidljivome mjestu u razredu. Uz pomoć učitelja provedite predstavljanje kandidata. Svaki kandidat pritom iznosi svoj program i nastoji pridobiti što više mogućih glasača.
3. Glasovanje – Izborno povjerenstvo priprema glasačku kutiju i listiće s imenima svih kandidata. Poredak kandidata na listiću najbolje je napisati abecednim redom. Glasači glasuju zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata kojega podržavaju. Glasovanje je tajno. Izborno povjerenstvo prati da glasovanje protekne u skladu s pravilima i u mirnom ozračju.
4. Rezultati izbora – Povjerenstvo prebrojava glasove i provjerava ispravnost glasačkih listića. O rezultatima sastavlja zapisnik u kojem navodi koliko je učenika pristupilo glasovanju, koliko je ispravnih glasačkih listića i koliko je glasova dobio pojedini kandidat. Rezultate izbora priopćuje, a zapisnik postavlja na dogovoreno mjesto u razredu.

Zanimljivosti
Pravo sudjelovanja u izborima u prošlosti imali su samo muškarci. Novi Zeland je prva zemlja koja je 1893. godine omogućila ženama pravo glasa. U Europi je Švicarska tek 1971. uvela pravo glasa za žene, a u Hrvatskoj su pravo izbora žene dobile 1945. godine.

Pojmovnik

Demokracija Kandidatura Kampanja Program Procedura Mandat

Objava I ja imam pravo birati i biti biran pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Kolijevkom demokracije smatraju se antički grčki gradovi-države, posebno Atena, a prema poznatim izvorima javlja se u 4. i 5. stoljeću prije naše ere (prije otprilike 2500 godina). U demokraciji se ne vlada nad ljudima, nego u ime ljudi.

Na izborima odabiremo tko će nas predstavljati i tko će vladati tijekom ograničenog i točno određenoga vremenskog razdoblja. Pritom za sve vrijede ista pravila i isti zakoni.

Primjer demokracije u školi jest biranje predsjednika u tvom razredu. U tome ravnopravno sudjeluju svi učenici u razredu. Primjer je demokratskog sudjelovanja u razredu i predlaganje mjesta koje želite posjetiti na izletu. Između nekoliko ponuđenih mjesta glasovanjem odabirete konačno odredište.

Slično je s građanskim sudjelovanjem. Zajedničkim djelovanjem ti i tvoji sugrađani možete poboljšati kvalitetu života u lokalnoj zajednici. Primjerice, ako se većina stanara glasovanjem složi s prijedlogom da je potrebno popraviti krov zgrade, oni se organiziraju i pokreću rješavanje toga problema zajednice.

Zapamti:
Imaš pravo sudjelovati u donošenju odluka u svojoj školi i zajednici.
Sudjelovanjem možeš utjecati na željene promjene u svojoj sredini.

POJMOVNIK

Demokracija Građanin Donošenje odluka Mjesni odbor

Objava Volim odlučivati mogu sudjelovati pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

U javnosti se često govori o politici i političkim strankama. Mnogi se ljudi učlanjuju u političke stranke ili su njihovi simpatizeri. Članovi i simpatizeri jedne političke stranke često kritiziraju druge stranke. Zašto se ljudi zapravo uključuju u političke stranke i zašto se ne slažu s drugima strankama?

Političku stranku prije svega određuje njezin program rada.

Nemaju sve političke stranke isti program rada.

Program rada ovisi o tome koje temeljne društvene i ekonomske vrijednosti stranke zastupaju, odnosno za koje se vrijednosti prema njihovu mišljenju valja najviše zalagati u društvu.

Njihovi programi mogu se razlikovati prema obilježjima i načelima na kojima zasnivaju svoju ekonomsku, socijalnu, obrazovnu, zdravstvenu, kulturnu ili neku drugu javnu politiku.

Ovisno o tome političke stranke privući će svojim programom određene skupine građana ili će se nekima od njih najviše obraćati u javnosti. Za neke će stranke ciljane skupine biti radnici u tvornicama, umirovljenici, poduzetnici, pripadnici prosvjetne struke, branitelji, roditelji… Oni će biti glasači na izborima i političke stranke će pokušati steći njihovo povjerenje i potporu.

Glasači će pak prepoznati stranku koja će se najviše zalagati za pitanja i probleme koji su njima najvažniji i toj će stranci dati svoj glas. Stranka koja pobijedi bit će na vlasti u državi.

Političke stranke obraćat će se svojim biračima i glasačima na razne načine: gostovat će u medijima, pisat će parole i plakate, držat će govore, posjećivat će razne ustanove i pojedince…

ZAPAMTI
Svaka politička stranka mora napisati svoj program rada. Program rada dostupan je javnosti i birači bi ga trebali pročitati prije nego odluče za koga će glasati. Nakon izbora glasači bi trebali pratiti drži li se politička stranka za koju su glasali svojega programa.

POJMOVNIK

politička stranka program političke stranke konzervativne stranke liberalne stranke socijaldemokratske stranke demokršćanske stranke

Objava Političke stranke pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

Dani otvorenih vrata organizirani su povodom Europskog dana pravosuđa. Učenike su s radom suda upoznale zamjenica predsjednice Suda, sutkinja Mirela Popović Brletić i  Melisanda Živanić, voditeljica ovršno-izvanparnične pisarnice. Učenici su posjetili prijemno-otpremnu, parničnu, kaznenu i obiteljsko-radnu pisarnicu. Razgledali su sudnice i Ured predsjednice suda.

Učenici su dobili pohvale za pitanja i pokazali veliko zanimanje za rad suda.

Objava Posjet Općinskom sudu na Europski dan pravosuđa pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.