Proračun države čine prihodi i rashodi države za jednu godinu. Prihode države čini novac prikupljen od poreza, pristojbi, doprinosa, carina i drugih davanja građana, a rashode čine plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, mirovine, krediti te ulaganja. Istražite što se još financira iz prihoda države, odnosno na što se troši javni novac.

I mi možemo izraditi svoj proračun i tako pratiti koliko novaca dobijemo, a koliko potrošimo u mjesec dana ili u godini dana. To nam može olakšati da odgovorno trošimo novac i usklađujemo želje i stvarne potrebe.

Većini su obitelji najveći izvor prihoda plaće. Sigurno ste čuli za pojam netoplaće i brutoplaće. Važno ih je razlikovati. Netoplaća je iznos koji osobe dobivaju na svoj tekući račun, a dobiva se iz većega iznosa, brutoplaće. Iz brutoplaće izdvajaju se novčana sredstva koja država ulaže u zdravstveni sustav, mirovine, obrazovanje, zapošljavanje.

Želite li doznati kako se troši javni novac, posjetite mrežne stranice Vlade Republike Hrvatske.

Upravljanje novcem osnovni je preduvjet sigurnoga načina ostvarivanja životnih ciljeva za dobrobit pojedinca i društva.

VAŽNO
Izvješća i podatci o trošenju javnoga novca moraju biti dostupni svim građanima kako ne bi došlo do korupcije. Korupcija smanjuje prihode državi i narušava temeljne vrijednosti demokratskoga društva, ugrožava vladavinu prava i povjerenje u javne institucije i pravnu državu.

ZAPAMTI
Javni novac je novac građana.

ZANIMLJIVOST
Budget watch – engleski pojam za nadzor proračuna koji obavljaju sami građani pojedinačno ili  putem organizacija civilnoga društva kojima je cilj promicati transparentnost i otvorenost vlasti, njihovu odgovornost i sudjelovanje građana u proračunskom procesu.

POJMOVNIK

proračun porez pristojba kamata brutoplaća netoplaća korupcija

Objava Upravljam svojim novcem pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.

U praksi se vrlo često događa da radnici ne mogu ostvariti svoja prava ili da poslodavci krše stečena prava. Zato je važno da svaki radnik dobro poznaje svoja prava i obaveze, ali i načine na koje može zaštititi i ostvariti svoja prava u slučaju njihova kršenja. U današnje se vrijeme radnici suočavaju s kašnjenjem ili neisplatom plaća, nezadovoljavajućom visinom plaća, neizvršavanjem obaveza poslodavaca prema njima, uskraćivanjem materijalnih prava, lošim uvjetima rada i brojnim drugim problemima.

Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate. Sindikat je dobrovoljna, solidarna organizacija radnika koja promiče socijalna i materijalna prava radnika i bori se za njih. Socijalna je organizacija jer pomaže svojem članu u nevolji, a solidarna je jer članovi sindikata pomažu onima koji su u nepovoljnijoj situaciji. No događa se da radnici nemaju uvijek potporu svojih sindikata pa se samostalno zauzimaju za ostvarivanje svojih radnih prava. Postavlja se pitanje zašto uopće dolazi do kršenja ustavnih prava na rad i ostvarivanje radnih prava.

JESTE LI ZNALI KAKO SE POSTAJE ČLANOM SINDIKATA?
Pojedinci potpisuju pristupnicu, odnosno izjavu kojom potvrđuju da dobrovoljno pristupaju sindikalnoj organizaciji. Radnik samostalno odabire u koji će se sindikat udružiti, a jedini je uvjet da dobrovoljno pristaje na prihvaćanje pravila iz statuta odabranoga sindikata. Sindikati su najčešće organizirani kao strukovni sindikati.

POJMOVNIK

pravo na rad radnička prava sindikati sindikalno organiziranje

Objava Pravo na rad pojavila se prvi puta na Građanski odgoj.